VALUE STREAM MAPPING
… dvodnevni seminar o osnovama modeliranja poslovnih procesa i tokova vrijednosti u organizaciji
Seminar učionica / Interaktivni webinar
Trajanje: 2 dana / Cijena: 400 €
“If it doesn’t add value, it’s waste.” ― Henry Ford.
LEAN edukacija u učionici / interaktivni webinar
Value Stream Mapping
Value Stream Mapping je praktična dvodnevna radionica koja Vas upoznaje s osnovama Lean-a,s naglaskom na modeliranje poslovnih procesa i tokova vrijednosti u organizaciji.
Tip seminara: seminar u učionici ili interaktivni webinar (alternativno zbog Covid-19)
Broj polaznika: maksimalan broj 12 polaznika
Preporučeni tip seminara: Radionica u učionici
Trajanje seminara: 2 dana (od 9:00 – do 15:00; Pauza 11:30-12:30)
Certifikat: Ne
Uvjerenje: Da; „Potvrda o uspješno završenom tečaju: Value Stream Mapping”
Cijena seminara: 400 € po polazniku (za 7 ili više polaznika iz iste organizacije popust 20% (tj. 320 € po polazniku)) Kontaktirajte nas za informativnu ponudu
Jezik: predavanja hrvatski ili engleski, prateća literatura engleski.
Lean razmišljanje je opće prihvaćena metodologija kontinuiranog poboljšanja koja može uvelike pojednostaviti načine rada i poboljšati performanse u proizvodnim i uslužnim organizacijama. Lean pomaže organizacijama sagledati tokove stvaranja vrijednosti i procese s aspekta što zaista dodaje vrijednosti, a što je otpad.
Lean (Toyota Production System)
Lean metodologija je nastala iz Toyota Production System Methodology® (TPS), na temelju Just In Time (JiT) filozofije upravljanja proizvodnjom i procesima. TPS je nastao 1954 godine, a osnove je postavio Sakichi Toyoda, a dodano razvio Kiichiro Toyoda. Sustav se unaprjeđuje, ali osnove koje su postavili su do danas aktualne. IZ TPS-a su nastale metodologije poput Lean, Agile, Scrum, Six Sigma (MDAIC) metodologija.
Cilj Lean metodologije: Ostvariti ciljanu količinu najefikasnije, s najboljom kvalitetom i uz najmanji trošak.
Lean metodologija temelji se na 4 osnovne komponente: (1) Poslovnoj filozofiji = Motivaciji i zadovoljstvu svih shareholdera, (2) Standardizaciji = preduvjet automatizacije i JiT filozofije, (3) Pull logikom procesa = povlačenjem rezultata prethodnih procesa i (4) Kaizen/Jidoka – stalnim nadzorom i unaprjeđenjem standarda i procesa ODMAH I U TRENUTKU KADA SE UOČI NEDOSTATAK.
TPS (odnosno Lean) je cjelovita metodologija upravljanja poslovanjem koja uključuje sve shareholdere u jedinstvenu poslovnu cjelinu. Indikator uspjeha primjene TPS-a u nekoj tvrtki prepoznaje se po motivaciji i zadovoljstvu (poslovnoj kulturi) svih shareholdera, gdje svaki vlasnik i zaposlenik znaju zašto rade u svojoj tvrtki, a kupac i dobavljač s tom tvrtkom.
Six Sigma
Six Sigma (DMAIC) je razvijena 1970 u SAD-u na temelju TPS. Ona kombinira strukturirane korake (Define; Measure, Analyze, Improve, Control) i statističke metode za detekciju, analizu, uklanjanje i kontrolu defekata u procesima. Six Sigma sadrži i DMADV (or DMEDI) (Define, Measure; Analyze; Design; Verify) za dizajn novih procesa za nove produkte, servise. Six Sigma također koristi VSM ali za manje poslovne segmente i unaprjeđenja procesa. Six Sigma zahtijeva odlično poznavanje statističkih metoda i alata u cilju ispravne detekcije i definicije defekta te njihovog utjecaja na konačni ishod.
Six Sigma DAMIC je strukturirana procesno orijentirana metodologija koja daje najbolje rezultate kada su procesi barem djelomično digitalizirani, odnosno u nekom od IT sustava. .
Lean Six Sigma (LSS)
Lean Six Sigma nastaje krajem prošlog stoljeća, a značajniju primjenu ima od 2005. do danas. LSS kombinira prednosti obje metode. Lean metodologijom proširuje poslovni zahvat, a strukturirani pristup koristi od SIX SIGMA DMAIC metodologije.
Lean metodologija zahtjeva iskustvo i cjelovito sagledavanje problema koji se želi riješiti, Six Sigma zahtjeva odlično metodičko i statističko znanje koje će prepoznate probleme iz Lean metodologije uobličiti u konkretne podatke i pokazatelje. Lean metodologija u korekciji nedostataka (waste – defect) koristi soft metode (KANBAN, HENSEI; POKA-YOKE; HEIJUNKA, GENBA, GENCHI GENBUTSU, JIDOKA, 5S, KANO,…) koje primarno djeluju na kulturu rada i odgovornosti u tvrtki, Six Sigma primarno djeluje na IT podržane procese i automatizaciju procesa (materijalne izmjene u procesima) i KPI-jeve.
Value Stream Mapping
Mapiranje tokova vrijednosti, poznato i kao “mapiranje protoka materijala i informacija”, metoda je Lean Managementa za analizu trenutnog stanja i dizajniranje budućeg stanja slijeda događaja koja opisuju “put” proizvoda ili usluge od početka određenog postupka pa do isporuke kupcu.
Za one koji BPM povezuju s IT tehnologijom odgovor je – nije isto. Mnogi od nas znaju crtati procese, tako crtamo kućice i strelice koji ih povezuju. IT BPMN 2.0 specijalisti znaju također crtati procese u BPMN 2.0 formatu i misle da su to svi procesi i aktivnosti. Takav dizajn procesa prati tijek aktivnosti, ali ne provjerava je li tim procesom ostvaren cilj, odnosno ima li taj proces očekivanu dodanu vrijednost (količina, kvaliteta, trošak u vremenu). Prema tome BPM (N 2.0) metodologija ima drugačiji pristup procesima od VSM-a. BPM se primjenjuje nakon VSM-a u cilju digitalizacije/automatizacije jednog dijela procesa koji smo identificirali VSM-om.
Value Stream Mapping metodologija pristupa procesima poslovno, što znači da se koristi kada želimo testirati sposobnost neke tvrtke da ispuni određeni poslovni cilj prema korisniku ili tržištu, neovisno radi li se o proizvodnoj ili servisnoj industriji. Ukoliko analiza pokaže da cilj nije ostvariv uz postojeće trajanje aktivnosti i resurse, možemo identificirati razloge i uzroke, možemo odrediti pojedinačni utjecaj na konačni ishod i odrediti način i prioritete uklanjanja nedostataka. Konačno, VSM se koristi kod određivanja prioriteta ulaganja u IT sustave u cilju automatizacije poslovnih procesa, odnosno za prikupljanje kvalitetnijih podataka o procesima.
Korištenjem VSM metodologije bit ćemo u stanju prepoznati zašto naš proizvod ili usluga nisu dovoljno konkurentni, ukloniti uzroke i povećati produktivnost optimizacijom postojećih resursa. Isto tako VSM će nam pomoći u pravilnom i pravovremenom investiranju u nove resurse i tehnologije.
Ispuniti očekivanja korisnika za količinom, kvalitetom i cijenom kontinuiranim (KAIZEN) unaprjeđivanjem svakog dijela vrijednosnog lanca do krajnjeg klijenta do postizanja najbrže isporuke, najbolje kvalitete i minimalnog troška.
Lean metodologija djeluje na trošak i količinu isporučenih proizvoda ili usluge na način da smanjuje trajanje proizvodnje/isporuke usluge po jedinici proizvoda/usluge, uz istovremeno zadržavanje kvalitete proizvoda. Just In Time princip osigurava da dobavni lanci ugradbenog materijala, ili robe za isporuku dolaze u vrijeme i u količini koja je u skladu s sposobnostima isporuke/proizvodnje pojedine faze, prevenirajući stvaranje velikih zaliha.
Lean metodologija gore navedeno postiže kvalitetnim planiranjem (Hoshin Kanri), optimalnim kapacitetima (Heijunka) i optimalnim odnosom učinaka čovjeka i alata s kojima radi (Jidoka). Kvaliteta i uspješnost provedbe se postiže se Poka Yoke metodom minimalne greške, 5S metodom kvalitete radnog mjesta i Gemba metodom vođenja operativne proizvodnje/isporuke.
Najbolje i najuspješnije tvrtke u svijetu su primijenile Lean metodologiju u cjelini (Google, Toyota, Kyocera, Lego, Allseas, DM, Unilever, DHL…) i one imaju trajni održivi rast i stabilnost. Neki žele kratkoročne benefite i nisu spremni uvoditi Lean u cjelini u određenom trenutku. I to je moguće ali rezultati će dolaziti sporije, a financijski učinci će biti znatno manji.
Uspješnu primjenu ovih metoda Lean osigurava djelovanjem na sva tri shareholdera: kupca, vlasnika i zaposlenika. Za to je potrebno je prihvatiti Lean filozofiju (korporativnu kulturu) u cjelini, uvoditi je u koracima u skladu s prioritetima i redoslijedom uvažavajući posebnosti organizacije. Drugi važan element u primjeni Lean metodologije je STANDARDIZACIJA. Da biste napravili dobar odnos između čovjeka i stroja/alata (Jidoka) potrebno je standardizirati način rada, procesne inpute i outpute (KANBAN) i kapacitete (Heijunka). Tek kada ste to napravili moguće je krenuti prema optimizaciji vrijednosnog lanca do korisnika. Prilikom optimizacije djelujemo na tri elementa: na mikro procese, način rada (kompetencije,…) ili na standarde. Ispravnom identifikacijom uzroka (Ishikawa) možemo doći do optimalnih rješenja s minimalnim ulaganjem i ostvarenjem zadanog cilja.
Neke tvrtke ( u Hrvatskoj) su povećale učinkovitost 3 puta. To znači da su nakon primjene Lean metodologije bile su u stanju isporučiti 3 puta više proizvoda/usluga u istom periodu nego prije, uz manje reklamacija i s istim ili manjim resursima. To se odrazilo na povećanje prihoda i dobiti, povećanje zadovoljstva kupca smanjenim rokom isporuke uz povećanje kvalitete. Uvođenjem transparentnosti (dnevni uvid u učinke) u model nagrađivanja povećalo se zadovoljstvo zaposlenika.
Value Stream Mapping – Sadržaj predavanja
1. Osnove Lean Metodologije
2. Uvod u poslovne procese
- Osnovni pojmovi Osnovni pojmovi (Takt Time, Cycle Time, Lead Time)
- Različiti pristupi poslovnim procesima
- Alati za modeliranje poslovnih procesa
3. Value Stream Mapping (VSM) – Case Study
- VSM uvod
- Tržišni izazov i definiranje očekivanog poslovnog ishoda
- VSM – Modeliranje
- VSM – Podaci i opis procesa
- VSM – 7 Wastes – prepoznavanje uzroka nemogućnosti ostvarenja poslovnog ishoda
- VSM – Just In Time redizajn procesa (KANBAN, KAIZEN, JIDOKA metode)
- VSM – Uspostava kontrole nad procesima
- Benefiti VSM metodologije
4. Vježba i kratka provjera usvojenog znanja
